Biblioteka Dea obogaćena novim naslovima na hrvatskom jeziku
U Zagrebu je, u knjižnici Bogdana Ogrizovića 9. studenog održana prezentacija Društva albanskih umjetnika Hrvatske – Dea, pod nazivom „Ciklus predstavljana knjiga“ iz BIBLIOTEKE DEA koja je financirana od strane Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Predstavljena su tri značajne kapitalne knjige o Albancima koje je sa albanskog i engleskog jezika prevela Ljiljana Koci.
Kanon Lek Dukagjina koju je napisao Shtjefën Gjeçovi predstavila je Ljiljana Koci, književnica. Albanska Mitologija autora Mark Tirte, predstavila je publicistkinja Nera Karolina Barbarić a Riječnih albanske religije, mitologije i narodne kulture autora Robert Elsija predstavila je znanstvena savjetnica Dr.sc. Marija Buzov.
Prezentacija je započela s riječima gospođe Koci: „Nemoguće je danas razumjeti albansku kulturu bez poznavanja običajnog prava, drevnog zakona Albanaca, Kanona Lekë Dukagjina, koji se od davnina prenosio s koljena na koljeno usmenom predajom i koji je dominirao i oblikovao živote Albanaca. Kanon Lekë Dukagjina je kapitalno djelo fratra Shtjefën Gjeçovija, koji je godinama prikupljao i uređivao na albanskim visoravnima, običajne zakone gorštaka koji danas pružaju uvid u drevno društvo Albanaca, o njihovom dostojanstvu i veličanstvenom osjećaju ponosa i časti. Običajno pravo nije bio samo izvršni pravni mehanizam koji je osiguravao relativno normalan razvoj društva i funkcioniranje gospodarstva, društvenih i obiteljskih odnosa, već je osiguravao i mehanizme za organizaciju lokalne uprave i rješavanje sporova. U kanonu su institucionizirani mnogi pojmovi i ponašanja od kojih su samo neki: Čast, osobna čast i društvena čast; Izgovorena riječ (Besa); Prisega na „kamen“ i Evanđelje; Izopćenje i izgon iz sela i barjaka; Gostoprimstvo i mnoge druge društvene smjernice. Osobno su mi najdraža dva paragrafa: §602 koji regulira albansku instituciju gosta, a glasi: „Shpija e Shqyptarit asht e Zotit e mikut“, što znači „Kuća Albanca pripada Bogu i gostu.“; i §608 „Mikut do t' i bahet ndere: Buke e krype e zemer“ što u prijevodu znači: „Počastimo gosta kruhom, solju i srcem.“
Nera Karolina Barbarć je istakla da je Albanska Mitologija korijen albanskog običajnog zakonika Kanona te istakla: „Albanska Mitologija Marka Tirte je stanovit udžbenik za kulturu Albanaca ali i albanske zajednice u Hrvatskoj i nas Hrvata u Hrvatskoj također jer mnoge stvari vrlo koincidiraju a neke su i iste, prije svega odnosi u obitelji, odnosi prema ženi, odnos prema radu, prema poštenju i takozvanoj mediteranskoj časti. Albanska mitologija se malo proučavala, ali albanska mitologija je primjer snažne, organizirane narodne svijesti, uzajamnosti i pravila načina života, organizacija obitelji, plemena i poljoprivrednih ciklusa koja je utjecala na druge Balkanske mitologije, što smatram jako bitnim. Proučavajući knjigu Marka Tirte, Albanska mitologija, krojeni su zapravo 50 000 godina i najstariji su na cijelom Europskom kontinentu. Najjače od svih balkanskih naroda Albanska mitologija je najsnažnije zadržala svoje krojene koji se i danas prenose kroz priče.“
Gospođa Marija Buzov istakla je:
„Robert Elsi je izniman znanstvenik koji je dao veliki doprinos Albanskoj povijesti i kulture i kulturne baštine. Ova knjiga prema samim autorovim riječima predstavlja bogatu bibliografiju pojmova ali ne svih jer je albanska kultura prebogata i opširna da bi mogao sve uvrstiti u jednu knjigu, ali je svakako temelj za dalja proučavanja znanstvenika.“
Manifestaciji je prisustvovala zamjenica veleposlanika Republike Albanije gospođa Alma Kasa i Predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba gospodin Emirat Asipi.
Manifestaciju su vodile moderatorice Gentiana Lleshdedaj i Valentina Mrijaj.
